POLICIJI
CENTRU ZA SOCIJALNI RAD
Nasilje možeš prijaviti telefonom, dolaskom u centar ili pisanim putem (poštom ili mejlom). Nasilje treba prijaviti centru koji je u tvojoj blizini, ili najbližem centru u mestu gde se ono dogodilo.
U ŠKOLI
Treba jasno da objasniš šta se desilo, a ta osoba je u okviru svog posla dužna da ti pruži neohodnu pomoć.
ZDRAVSTVENOJ USTANOVI
ukoliko odeš u Dom zdravlja, možeš reći svom lekaru.
Ukoliko osetiš potrebu da razgovaraš sa stručnom i poverljivom osobom i potreban ti je savet, a želiš da ostaneš anoniman, odnosno da niko ne sazna da se radi o tebi, možeš besplatno pozvati broj 116 111. To je usluga telefonskog savetovanja (Nacionalna Dečija Linija) koja svoj deci u Srbiji omogućava da u bilo kom trenutku dobiju savetodavnu podršku putem. Pozivi na broj 116 111 NADEL linije su besplatni, anonimni i poverljivi, a savetnike za razgovor je moguće dobiti u bilo koje vreme. Takođe ih možeš kontaktirati putem ovog linka nadel-decijalinija.org/kontakt/.
NASILJE NA INTERNETU
Možeš da se obratiš nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu ukoliko želiš da dobiješ savete iz oblasti bezbednosti na internetu ili uputiš prijavu ugrožavanja bezbednosti dece na internetu na broj telefona 19833, slanjem mejla na adresu bit@mtt.gov.rs ili putem elektronske prijave na portalu www.pametnoibezbedno.gov.rs.
Svako dete ima pravo na najviši mogući standard zdravlja i zdravstvene zaštite. U ovoj publikaciji možeš da saznaš koja su tvoja prava kada si u kontaktu sa zdravstvenim radnicima. Zdravstveni radnici su: lekari različitih specijalizacija, medicinske sestre, medicinski tehničari i drugi. Nekada je u pitanju sistematski pregled ili vakcinacija, a ponekad se desi da se razbolimo i da nam je potrebno lečenje.
Kod zdravstvenih radnika nam je potrebna zdravstvena knjižica (kartica zdravstvenog osiguranja). Zdravstvenu knjižicu dobijaš preko roditelja ili druge osobe koja brine o tebi. Potrebno je da zdravstvena knjižica bude overena, o čemu se takođe brinu odrasli. Ipak, neka deca nemaju zdravstvenu knjižicu i zato je važno da znaš da u našoj zemlji svako dete ima pravo da ide kod lekara i kada nema zdravstvenu knjižicu i bez obzira da li mu je zdravstvena knjižica overena. Zdravstveni radnici treba da se ponašaju prema tebi sa poštovanjem, da budu ljubazni i da pažljivo saslušaju zbog čega si došao, kao i da saslušaju tvoje mišljenje o svemu što je važno u vezi sa tvojim zdravstvenim stanjem tako da se ti osećaš prijatno
Svako ima pravo na svog izabranog lekara (pedijatra, stomatologa, ginekologa). Uglavnom će lekara izabrati za tebe tvoji roditelji. Treba da znaš da izabrani lekar može da se promeni, ukoliko iz bilo kog razloga nisi zadovoljan time kako se odnosi prema tebi. O tome možeš da porazgovaraš sa roditeljima i objasniš zašto želiš da ideš drugom lekaru.
O nekim stvarima koje te zanimaju u vezi sa zdravljem možeš da pričaš sa svojim drugarima i drugaricama. Međutim, uvek je dobro da se posavetuješ sa nekim odraslim. Treba da imaš poverenja u roditelje ili druge osobe koje o tebi brinu, posebno kada je tvoje zdravlje u pitanju. Veoma je važno da brineš o svom zdravlju.
Biti zdrav ne znači samo da nisi bolestan. To znači da treba da se brineš o sebi, o tome kako živiš, da li dovoljno vremena provodiš napolju, da li se baviš nekim sportom, da li se zdravo hraniš i slično. Na primer, pušenje, alkohol i uzimanje droga pogubno utiču na tvoje zdravlje i veoma je opasno da se koriste ili uzimaju. Imaš pravo da od zdravstvenog radnika dobiješ na vreme informacije o svom zdravlju. Deca koja ne razumeju dobro jezik imaju pravo na prevodioca, a deca koja ne čuju imaju pravo na tumača za znakovni jezik.
Važno je da znaš da imaš i određene obaveze u vezi sa svojim zdravljem. Na primer, treba da slušaš savete lekara i drugih zdravstvenih radnika i da se ponašaš u skladu sa uputstvima koje ti daju (da piješ lekove, dolaziš na kontrole i slično).
Važno je da brineš i o svom seksualnom zdravlju i da si obavešten na jeziku i na način koji razumeš o planiranju porodice, kontraceptivnim sredstvima, opasnostima rane trudnoće i seksualno prenosivih bolesti. Zato je važno da nemaš nezaštićene seksualne odnose – ne samo zbog moguće trudnoće, već i zbog različitih bolesti koje se prenose seksualnim putem. Ukoliko želiš da saznaš više o ovim temama, raspitaj se u domu zdravlja o tome gde je savetovalište za mlade. U savetovalištu možeš da dobiješ odgovore na pitanja koja te zanimaju.
Imaš pravo da učestvuješ u svom lečenju, što znači da imaš pravo da tražiš objašnjenja koja možeš da razumeš o sledećem:
1) od čega si bolestan i koliko će to stanje trajati;
2) o tome kako se planira tvoje lečenje, da li treba npr. da primaš injekcije ili neke tablete, da li treba da ideš na neke vežbe, da li takav način lečenja može da izazove neku posledicu, kao i da li može da bude nekih posledica ako ne želiš da se lečiš na način koji ti je predložen;
3) da li će to lečenje boleti;
4) da li postoji još neki način da se tvoja bolest izleči;
5) kako će tvoj život izgledati nakon lečenja, odnosno, da li će se nešto u tvom životu promeniti;
6) da li će lekovi imati neka štetna dejstva, da li će ti npr. biti muka od nekog sirupa ili tablete i koliko će to trajati.
Treba da znaš da zdravstveni radnik može da obavesti i tvoje roditelje o svemu ovome, ukoliko su stvari komplikovane i ukoliko je potrebno da se neko od odraslih uključi.
Važno je da ti se obezbedi da slobodno izneseš svoje mišljenje u atmosferi uzajamnog poštovanja, poverenja i tolerancije.
Ako ti i dalje nešto ne bude jasno, slobodno pitaj da ti se dodatno objasni i insistiraj da ti to bude jasno.
Kako rasteš, tako se u tvom životu menjaju razne stvari. Što se tiče prava na zdravlje i zdravstvenu zašitu, bez obzira da li je u pitanju lečenje ili savetovanje, određena prava možeš da ostvariš samostalno kada napuniš 15 godina. Na primer, od kada napuniš 15 godina, imaš pravo da samostalno daš pristanak na predloženu medicinsku meru. Treba da znaš da ukoliko se ne složiš sa tim što ti je predloženo, biće pozvani tvoji roditelji i oni mogu da daju saglasnost.
U domu zdravlja u kom se lečiš imaš svoj zdravstveni karton, a u bolnici istoriju bolesti. U ovim dokumentima se nalaze sve važne informacije o tebi i tvom zdravstvenom stanju.
Tu su podaci o vakcinama koje si primio, kada si dolazio na sistematske preglede, od čega si bolovao, kako si lečen i slično. To su veoma poverljivi podaci i ti imaš pravo da vidiš i znaš šta piše u njima.
Imaš pravo na poverljivost podataka koji se nalaze u tvojoj medicinskoj dokumentaciji – kada napuniš 15 godina, zdravstveni radnik mora da te pita da li se slažeš da tvoji roditelji mogu da vide podatke iz tvoje medicinske dokumentacije. Važno je da znaš da će tvoji roditelji biti obavešteni šta se dešava sa tobom i tvojim zdravljem u ozbiljnim situacijama (npr. neka zarazna bolest, hronično oboljenje), bez obzira da li se sa tim slažeš.
Kome da se obratiš ako imaš problem?
Na kraju, važno je da znaš ko može da ti pomogne kada je u pitanju ostvarivanje tvog prava na zdravlje. Ukoliko imaš bilo kakav problem u vezi sa posetama zdravstvenim radnicima ili ti je potreban savet kako da ostvariš neko svoje pravo. Kada je u pitanju grad Beograd, možeš da se obratiš Savetniku pacijenata na broj 011/360 56 34 ili da odeš u Sektor za zaštitu prava pacijenata koji se nalazi u Beogradu, u ulici Tiršova br. 1, u vremenu od 7:30 do 15:30 časova. Ako želiš, možeš savetniku pacijenata i da pišeš na mejl: savetnik.pacijenata@beograd.gov.rs
Za druge gradove informaciju o tome gde se nalazi tvoj savetnik pacijenata možeš dobiti u opštini na čijoj teritoriji se nalazi dom zdravlja ili bolnica gde se lečiš.
Ova platforma je izrađena u okviru projekta „Pravo deteta da se njegov glas čuje“ koji finansira Evropska unija u okviru Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava, a sufinansira se iz budžeta Republike Srbije, uz podršku Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom. Sadržaj i stavovi izneti na ovoj platformi ne odražavaju nužno stavove Evropske unije i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom.